Prodekanica za kvalitetu izv. prof. dr. sc. Sanja Kalambura, kao pročelnica Sekcije za gospodarenje otpadom koja djeluje unutar Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU- a moderirala je Okrugli stol pod nazivom Ranjivost Jadranskog mora i priobalja djelovanjem polimera. Cilj okruglog stola bila je aktualna problematika onečišćenja Jadrana plastikom i ukazivanje na moguća rješenja boljeg gospodarenja otpadom.
Polimerni materijali ili popularno nazvani plastika, materijali su koji imaju dobra kemijska i mehanička svojstva, a koji se odlikuju jednostavnošću oblikovanja. U velikom dijelu su istisnuli druge materijale i postali sveprisutni u svim granama gospodarstva kao i u svakodnevnom životu.
Pronalazimo ih tako u ambalaži, transportu, građevinama, sportu, obnovljivim izvorima energije te sve više i u medicini. Tako velika upotreba polimera izaziva i stvaranje velikih količina otpada, čemu se niz godina nije davao dovoljan značaj.
EU, suočena s problemom klimatskih promjena i ogromnim količinama nezbrinute otpadne plastike nastoji zakonodavnim okvirima pomoći rješavanju ovog problema no u isto vrijeme to će zahtijevati promjenu načina poslovanja tvrtki ali i navika potrošača, što predstavlja velik izazov za sve zemlje članice pa tako i za Republiku Hrvatsku.
“Tema otpada sve nas više zanima, osobito kad je povežemo s ekosustavom poput Jadranskog mora. Krajnje je vrijeme da otvorimo tu problematiku i počnemo pričati o sustavnom rješavanju problema. Polimeri nas okružuju, ne možemo zamisliti život bez njih, ali se postavlja pitanje zašto završavaju u okolišu. Moramo naći rješenje na razini države, iako otpad ne poznaje granice, a to je prepoznala i EU”, rekla je prodekanica Sanja Kalambura.
Znanstvenostručni doprinos okruglom stolu dali su renomirani stručnjaci i znanstvenici koji su doprinijeli da rasprava dobije širu sliku rješenja ovog problema.
U Sredozemnom moru razmjerno je najviše otpada u svijetu. U sadržaju smeća 2015. našlo se 6,3 milijardi tona plastike, a 2050. predviđa se, bit će je i dvostruko više. Najviše je završi u okolišu, i to u rijekama koje 90 posto sve plastike odnesu u more.