U Europskoj će uniji do 2015. čak 90% radnih mjesta zahtijevati vladanje informatičkim vještinama.

Stručnjaka koji vladaju informacijsko-komunikacijsko-tehnološkim vještinama malo je na tržištu radne snage. Već danas u Europskoj uniji nedostaje između 400.000 i 700.000 ICT stručnjaka. I unatoč potražnji i sigurnom zaposlenju, trend je negativan, sve manje mladih upisuje i završava ICT studije, što je doista alarmantno, naglasio je Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra. Usto, radno sposobno stanovništvo ne vlada digitalnim kompetencijama i zapravo je informatički nepismeno.

Vještima manje otkaza

A za tri godine, do 2015., predviđa se da će u EU čak 90 posto radnih mjesta zahtijevati od radnika vladanje informatičkim vještinama za rad s tehnologijama, dok trenutačno situacija uopće ne prati potrebe tržište rada, kazao je Balen te dodao kako su upravo zaposleni u ICT sektoru najmanje otkaza dobili tijekom krize jer je sklonost poslodavaca pri otpuštanju bila okrenuta prema onim radnicima koji su bili lošije informatički pismeni. A zbog negativnih trendova, Europska unija pokrenula je inicijativu te će se u 35 europskih zemalja i Hrvatskoj održati Europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija od 26. do 30. ožujka.

Svi žele u menadžere

– Moramo podići svijest o potrebi kontinuiranog ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje radne snage i prednosti koje podizanje razine informatičke pismenosti građana donosi za cjelokupno gospodarstvo neke zemlje – smatra Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje uime Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

– Čini se da svi žele biti menadžeri, a iako ima posla za informatičare, oni radije odlaze na ekonomiju. Upisne kvote neprimjerene su Hrvatskoj. Sve je manje onih koji studiraju prirodne znanosti. Usto, ni poslodavci ne prepoznaju baccalaureuse (prvostupnike) na tržištu rada iako su oni za potrebe Hrvatske i te kako radno spremni. Tako godišnje diplomira tek 350 računaraca jer se inzistira na petogodišnjem studiju, za što smo i mi sa Sveučilišta krivi. Ako gledamo diplomante na milijun stanovnika, Ukrajina izbaci više od šestotinjak diplomiranih stručnjaka, Rumunjska oko 350, a Hrvatska ni stotinu – iznio je Mornar trendove koje bismo, želimo li rasti kao gospodarstvo, svakako trebali prekinuti.

Izvor: vecernji.hr